Posljednjih 20 godina obilježile su dosad nezabilježene tehnološke i društvene promjene. Sve veća digitalizacija, razvoj umjetne inteligencije i široka dostupnost brzog interneta temeljito su promijenili svjetsko gospodarstvo. Tržište rada također se mijenja iznimno brzo. Brojna zanimanja koja su se početkom 21. stoljeća smatrala stabilnima i potrebnima danas postoje samo u povijesnim knjigama ili tehničkim muzejima. Zbog tih promjena nameće se pitanje: zašto je toliko zanimanja koja su nekada bila uobičajena nestalo u tako kratkom vremenu?
Jedan od glavnih pokretača tih promjena bili su automatizacija radnih procesa i promjena potrošačkih navika. Potreba za praktičnošću, uštedom vremena i smanjenjem troškova dovela je do toga da su moderni algoritmi, softver i strojevi počeli zamjenjivati ljudski rad u mnogim područjima. Kako bi povećale učinkovitost i smanjile troškove, tvrtke su postupno zamjenjivale tradicionalna radna mjesta digitalnim rješenjima. Ti su procesi značajno promijenili suvremeno tržište rada i stvorili nove zahtjeve u pogledu profesionalnog razvoja.
Žrtve digitalizacije i informatizacije: od tipografa i daktilografa do fotolaboranta
Digitalizacija i široka upotreba računala posebno su promijenile tiskarsku, administrativnu i fotografsku industriju. Zanimanja koja su nekada zahtijevala veliko iskustvo, stručna znanja i visoku preciznost ručnog rada postupno su zamijenjena računalima i modernim programima za prijelom i obradu sadržaja.
Dobar primjer su zanimanja tipografa i daktilografa. Tipografi su bili zaduženi za ručno ili strojno slaganje tekstova pomoću pojedinačnih slova i znakova. Imali su važnu ulogu u tradicionalnim tiskarama. Razvojem digitalne pripreme materijala za tisak njihove su zadatke postupno preuzeli grafički dizajneri i stručnjaci za digitalni prijelom.
Slična se situacija dogodila i s daktilografima. Pojava programa za obradu teksta učinila je brzo tipkanje na računalu uobičajenom vještinom za većinu uredskih zaposlenika, čime se znatno smanjila potreba za posebnim radnim mjestom daktilografa.
I druga su zanimanja izgubila velik dio svoje važnosti zbog digitalne revolucije:
- Fotolaborant i djelatnik za razvijanje fotografija: prije otprilike 20 godina trgovine u kojima su se razvijale filmske role i izrađivale fotografije bile su vrlo raširene. Pojava digitalnih fotoaparata, a kasnije i pametnih telefona, pretvorila je analognu fotografiju u nišno područje kojim se uglavnom bave entuzijasti.
- Telefonist i operater telefonske centrale: ručno spajanje telefonskih poziva postupno je nestalo pojavom digitalnih telefonskih centrala i mobilnih mreža.
- Dostavljač novina i arhivist papirnatih dokumenata: velik dio medijskog sadržaja danas se distribuira u digitalnom obliku. Tradicionalno arhiviranje dokumenata na papiru u mnogim je slučajevima također zamijenjeno digitalnim bazama podataka i pohranom u oblaku.
Promjena potrošačkih navika i nestanak pojedinih usluga: kraj videoteka i tradicionalnih turističkih agencija
Nije samo tehnološki napredak doveo do nestanka određenih zanimanja. Veliku su ulogu imale i promjene životnog stila i potrošačkih navika. Danas potrošači žele brz i jednostavan pristup proizvodima i uslugama, po mogućnosti izravno putem pametnog telefona, bez potrebe za odlaskom u trgovinu ili poslovnicu.
Nestanak videoteka u kojima su se nekada posuđivale VHS kazete, a kasnije DVD-ovi, vrlo je dobar primjer. Prije otprilike 20 godina male videoteke bile su uobičajen dio svakodnevice. Danas streaming platforme omogućuju pristup tisućama filmova i serija u samo nekoliko klikova. Zbog toga su radna mjesta povezana s iznajmljivanjem filmova gotovo potpuno nestala.
Sličan razvoj dogodio se i u tradicionalnim turističkim agencijama. Iako turistička industrija i dalje raste, mnogi ljudi sami rezerviraju avionske karte, hotele i osiguranje putem internetskih platformi i usporednika cijena. Zbog toga je potreba za savjetovanjem u fizičkim turističkim agencijama u mnogim slučajevima znatno manja.
Automatizacija u svakodnevnom životu: kako su samoposlužne blagajne i internetsko bankarstvo promijenili zanimanja
Automatizacija odavno više nije prisutna samo u tvornicama i proizvodnim pogonima. Tijekom posljednja dva desetljeća postala je dio svakodnevnog života i promijenila način na koji kupujemo, plaćamo i koristimo različite usluge. Promjene su posebno vidljive u trgovini i bankarskom sektoru.
Uvođenje samoposlužnih blagajni u supermarketima u nekim je trgovinama smanjilo potrebu za tradicionalnim blagajnicima. Danas jedan zaposlenik može istovremeno nadzirati nekoliko samoposlužnih blagajni, dok je ranije za isti posao bilo potrebno nekoliko blagajnika.
Bankarski sektor također je prošao kroz velike promjene. Zahvaljujući internetskom bankarstvu i mobilnim aplikacijama korisnici danas mogu sami obavljati brojne transakcije. Istodobno su zatvorene brojne bankovne poslovnice, što je dovelo do smanjenja broja tradicionalnih radnih mjesta na blagajnama i šalterima.
Evo nekoliko područja u kojima automatizirani sustavi postupno zamjenjuju zadatke koje su prije obavljali ljudi:
- Prodavači karata i kondukteri: automati za prodaju karata i kupnja karata putem mobilnih aplikacija smanjili su važnost tradicionalnih blagajni.
- Operateri korisničke podrške i djelatnici zaduženi za rezervacije: tradicionalne telefonske savjetnike sve češće nadopunjuju ili zamjenjuju glasovni asistenti, chatbotovi i sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji.
- Djelatnici na naplatnim postajama: tradicionalne naplatne kućice postupno se zamjenjuju automatiziranim sustavima koji mogu prepoznati vozila i njihove registarske oznake.
Što nas povijest tržišta rada uči: zašto su prekvalifikacija i fleksibilnost danas toliko važne?
Razvoj tržišta rada pokazuje da je sposobnost prilagodbe postala jedna od najvažnijih osobina suvremenog radnika. Profesionalna prekvalifikacija, odnosno reskilling, kao i stjecanje novih znanja i proširivanje postojećih kompetencija, odnosno upskilling, danas imaju važnu ulogu u održavanju konkurentnosti na tržištu rada.
Ljudi koji su se uspješno profesionalno preusmjerili nakon nestanka svog prethodnog radnog mjesta uglavnom su bili spremni steći nova znanja i razvijati svoje vještine. Primjerice, bivši fotolaborant mogao se prekvalificirati za rad u digitalnoj obradi fotografija ili e-trgovini. Zaposlenik turističke agencije mogao se specijalizirati za digitalni marketing.
Važne su i osobne vještine. Komunikacija, kreativnost, timski rad i spremnost na stalno učenje pomažu u lakšoj prilagodbi promjenama na tržištu rada.
Zaključak: zanimanja koja su nestala u posljednjih 20 godina i budućnost vaše karijere
Analiza zanimanja koja su nestala ili izgubila velik dio svoje važnosti u posljednjih 20 godina jasno pokazuje da tehnološki napredak ne usporava. Naprotiv, brz razvoj umjetne inteligencije, automatizacije i robotike i dalje će donositi nove promjene u godinama koje dolaze.
Kako biste zadržali stabilan položaj na tržištu rada, važno je razvijati vještine koje je teško automatizirati. Među njima su kritičko razmišljanje, empatija, upravljačke vještine, kreativno rješavanje problema i analiza podataka.
Praćenje tehnoloških trendova i stalno usavršavanje u okviru koncepta lifelong learning omogućuju lakšu prilagodbu promjenama i pružaju više mogućnosti za izgradnju stabilne profesionalne karijere na tržištu rada koje se neprestano mijenja.
Povezani članci:
- Posao za parove u Europi – gdje je najbolje tražiti ponude i kolike su plaće?
- Kako pripremiti budžet za odlazak na rad? Popis realnih troškova prvog mjeseca u inozemstvu
FAQ
1. Koja su zanimanja nestala ili izgubila velik dio svoje važnosti u posljednjih 20 godina?
Među zanimanjima koja su najviše pogođena tehnološkim napretkom nalaze se tipograf, daktilograf, fotolaborant, telefonist, zaposlenik videoteke i tradicionalni bankovni blagajnik.
2. Zašto neka zanimanja nestaju s tržišta rada?
Glavni razlozi su tehnološki napredak, automatizacija, digitalizacija i promjene potreba potrošača. Tvrtke sve više koriste softver, umjetnu inteligenciju i strojeve kako bi povećale učinkovitost i smanjile troškove.
3. Dovodi li automatizacija uvijek do nestanka radnih mjesta?
Ne nužno. Automatizacija može smanjiti potražnju za određenim radnim mjestima, ali istodobno stvara nova zanimanja i područja rada. Zaposlenici se također mogu prekvalificirati i svoje prethodno iskustvo iskoristiti u novim profesionalnim područjima.
4. Kako se pripremiti za promjene na tržištu rada?
Preporučuje se redovito stjecati nove vještine, pohađati edukacije i biti otvoren za profesionalnu prekvalifikaciju. Kritičko razmišljanje, kreativnost, komunikacija, analiza podataka i dobro poznavanje novih tehnologija neke su od najkorisnijih vještina.
