Burnout (sindrom izgaranja) je jedna od civilizacijskih bolesti koja pogađa moderno društvo. Negativno utječe kako na funkcioniranje tvrtke tako i na privatni život zaposlenika. Što je burnout i kako ga spriječiti? Odgovor ćete pronaći u nastavku članka.
Pronađite zaposlenike putem portala europa.jobs
Sindrom izgaranja – Što je burnout?
Burnout (engleski) ili sindrom izgaranja je dugotrajan proces čiji uzroci mogu biti sljedeći:
- pretjerani stres
- umor
- postavljanje previsokih ciljeva i očekivanja
Ovaj fenomen prvi je opisao psiholog – Herbert Freudenberger – koji je objavio istraživanje o izgaranju 1974. godine.
Do sada se izgaranje smatralo profesionalnim sindromom koji značajno utječe na zdravlje zaposlenika. Godine 2019. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) unijela je promjene u ovo pitanje uključivši profesionalno izgaranje na popis Međunarodne statističke klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (ICD). Novi popis je na snazi od 1. siječnja 2022.
Od 1. siječnja 2022. profesionalno izgaranje je osnova za dobivanje bolovanja (l4)
Koji su simptomi izgaranja?
Prema teoriji psihologinje Christina Maslach, tri su ključne dimenzije profesionalnog izgaranja: emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija i smanjen osjećaj osobnog postignuća.
Koji su simptomi profesionalnog izgaranja?
Odgovor ćete pronaći u tablici ispod.
| Emocionalna iscrpljenost | osjećaj umora, nedostatak energije, nemotiviranost za rad, pesimizam, razdražljivost, nesanica, glavobolja, psihofizička napetost |
| Depersonalizacija (dehumanizacija) | ravnodušnost, distanciranost od tuđih problema, površnost, cinizam, nedostatak predanosti u odnosima s drugom osobom (i klijentom) |
| Smanjenje osobnih postignuća | nezadovoljstvo postignućima na poslu, uvjerenost u nedostatak kompetencija, nedostatak vjere u vlastite sposobnosti, nemogućnost prilagodbe promjenjivim uvjetima rada, sukobi, verbalna agresija, osjećaj nerazumijevanja od strane nadređenih i kolega, izostanak s posla |
Maslach navodi da se različite faze profesionalnog izgaranja najčešće javljaju sljedećim redoslijedom: 1) emocionalna iscrpljenost → 2) depersonalizacija → 3) smanjenje osjećaja osobnih postignuća; međutim, to nije nužno slučaj.
Uzroci profesionalnog izgaranja
Kako biste spriječili izgaranje zaposlenika, važno je razmotriti što uzrokuje ovaj fenomen. U tu svrhu preporučujemo pročitati istraživanje Kronos Incorporated i Future Workplace The Employee Burnout Crisis.
Čak 95% ispitanika priznalo je da profesionalno izgaranje značajno utječe na funkcioniranje tvrtke. Glavni uzroci izgaranja su:
- neadekvatna plaća (41%)
- preopterećenost poslom (32%)
- prekovremeni rad (32%)
- neučinkovit menadžment u tvrtki (30%)
- nema povezanosti između uloge zaposlenika i strategije tvrtke (29%)
- nizak nivo radne kulture (26%)
Uvriježeno je mišljenje da su izgaranju najizloženiji ljudi koji rade kao učitelji, psiholozi, liječnici, medicinske sestre, službenici, policajci i socijalni radnici. Zajednička karakteristika ovih profesija je izravan kontakt s osobom (klijentom).
Međutim, sagorijevanje može pogoditi bilo koga, bez obzira na profesiju. Simptomi izgaranja sve se češće uočavaju, npr. kod ljudi koji rade na daljinu za veliku korporaciju ili za samostalne poduzetnike po ugovoru/na proviziju. Organiziranje radnog mjesta i radnog vremena te postavljanje previsokih ciljeva može imati veliki utjecaj na vaše zdravlje.
Važno! Vrlo je lako zamijeniti profesionalno izgaranje s općim životnim izgaranjem ili depresijom. Ako niste sigurni koji je uzrok vašeg zdravstvenog stanja (ili zdravstvenog stanja vašeg bližnjeg), potrebno je posjetiti stručno lice.
Kako možete spriječiti izgaranje?
Nažalost, mnogi poslodavci reagiraju na izgaranje svojih zaposlenika tek naknadno. Kao što dobro znamo, uvijek je bolje spriječiti nego liječiti!
Prije svega, poslodavac bi trebao naučiti više o profesionalnom izgaranju kako bi uveo odgovarajuće preventivne mjere u svojoj tvrtki. Jedan od najvažnijih aspekata je ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Drugo važno pitanje je promicanje zdravog načina života (zdrava prehrana, tjelovježba, blagostanje), kao i očuvanje mentalnog zdravlja zaposlenika. Primjećujemo da su nakon pandemije mnogi poslodavci odlučili uvesti dodatnu pogodnost za zaposlenike u vidu psihološke pomoći (npr. pristup psihoterapiji).
Osim toga, poslodavac može uvesti učinkovitije načine praćenja i upravljanja prisustvom zaposlenika. Također vrijedi razmisliti o korištenju inovativnih alata za samostalno planiranje i organizaciju radnog vremena kako bi se zaposleniku dalo više slobode i prilagodilo njegovom načinu rada.
Jedna od opcija koju vrijedi razmotriti je i angažiranje savjetnika za zaposlenike koji bi im pomogao u planiranju odmora, prekovremenog rada i cjelokupnog upravljanja radnim vremenom. Vođenje statistike o izgaranju i analiziranje podataka moglo bi se pokazati jednako korisnim.
Prevencija profesionalnog izgaranja donijet će obostranu korist i za zaposlenike i za poslodavce. Bez učinkovitog timskog rada tvrtka ne može postojati!
Povezani članci:
Što vrijedi vidjeti u Austriji?
Vrste ugovora o radu u Francuskoj
